OG u likvidaciji: namirenje manjka potraživanja između ortaka

Kod likvidacije otvorenog društva (OG) zaključni bilans može pokazati da imovina društva ne pokriva potraživanja pojedinih ortaka. § 155 UGB za taj slučaj uređuje interni iznos namirenja između ortaka. Važni su iznosi potraživanja i obaveza iz društvenog odnosa te udio koji proizlazi iz zaključnog bilansa.

Kod provjere treba odvojiti tri nivoa: plaćanje dugova društva, raspodjelu preostale imovine društva i interni obračun između ortaka. Tek nakon toga može se utvrditi postoji li manjak i kako se dalje raspoređuje iznos koji se od jednog ortaka ne može naplatiti.

Zaključni bilans i preostala imovina društva

§ 155 st. 1 UGB polazi od trenutka kada su dugovi društva uzeti u obzir. Likvidatori raspodjeljuju preostalu imovinu društva prema udjelu ortaka. Pri tome moraju uzeti u obzir i potraživanja i obaveze iz društvenog odnosa, kako proizlaze iz zaključnog bilansa.

Zaključni bilans je zato zajednička osnova obračuna likvidacije. Račun jednog ortaka ne smije se čitati izdvojeno. Treba utvrditi da li stavka predstavlja potraživanje ili obavezu iz društvenog odnosa, kako je prikazana u zaključnom bilansu i koji iznos stvarno ostaje nakon plaćanja ili osiguranja dugova društva.

Ovo pravilo odnosi se na likvidaciju OG. Redovna raspodjela dobiti i gubitka tokom poslovanja zahtijeva drugačiju provjeru. Tekst o ključu gubitka prema kapitalnom udjelu i ličnom radu pomaže pri razlikovanju tih situacija.

Privremena raspodjela i potrebno zadržavanje

§ 155 st. 2 UGB dopušta privremenu raspodjelu novca koji tokom likvidacije više nije potreban. Likvidatori istovremeno moraju zadržati ono što je potrebno za dugove koji još nisu dospjeli ili su sporni te za osiguranje iznosa koji ortacima pripadaju pri konačnoj raspodjeli.

Obračun zato treba prikazati tri odvojene grupe: dugove društva koji su već plaćeni, iznose koji ostaju zadržani i sredstva koja su zaista slobodna za privremenu raspodjelu. Isplata ortaku ne proizlazi samo iz stanja računa. Prvo treba zabilježiti osnov potraživanja, dospijeće i eventualni spor.

§ 155 st. 2 UGB takođe navodi da se § 122 st. 1 UGB tokom likvidacije ne primjenjuje. Ta odredba pripada obračunu likvidacije i ne uklanja potrebu da se provjere otvoreni dugovi društva.

Spor o raspodjeli zaustavlja izvršenje

Ako između ortaka nastane spor o raspodjeli imovine društva, likvidatori prema § 155 st. 3 UGB moraju obustaviti raspodjelu do odluke o sporu. Pravilo određuje jasan procesni slijed za spornu raspodjelu.

U spisu treba navesti predmet spora: visinu potraživanja, pripisivanje obaveze, omjer udjela, zadržani iznos ili obračun manjka. Neslaganje o drugom pitanju društva treba odvojiti od spora koji se odnosi na raspodjelu imovine.

Obustava sama ne rješava osnovanost spora. Ona sprečava izvršenje sporne raspodjele prije relevantne odluke. Jednostrane isplate mogu otežati kasniji obračun i interni iznos namirenja.

Interno namirenje manjka kod potraživanja ortaka

Ako imovina društva nije dovoljna za pokriće potraživanja ortaka iz društvenog odnosa, § 155 st. 4 UGB obavezuje preostale ortake da tim ortacima interno namire manjak. Iznos se raspoređuje prema omjeru njihovih obaveza iz društvenog odnosa.

Zakonsko namirenje zato slijedi konkretnu likvidaciju i zaključni bilans. Najprije se utvrđuje koja potraživanja ortaka ostaju nepokrivena. Zatim treba utvrditi koje obaveze preostalih ortaka iz društvenog odnosa određuju raspodjelu. Obračun treba prikazati u tabeli koju druga osoba može ponoviti.

§ 155 st. 4 UGB uređuje odnos između ortaka. Odvojen je od plaćanja vanjskih povjerilaca društva i ne stvara opštu obavezu finansiranja redovnog poslovanja. Tekst o klauzuli nastavka i raspodjeli imovine OG obrađuje drugu situaciju promjene u OG.

Dalja raspodjela iznosa koji se od ortaka ne može naplatiti

Ako se od jednog ortaka ne može naplatiti iznos koji na njega otpada, § 155 st. 4 UGB raspoređuje taj manjak na preostale ortake kao gubitak. Ovaj drugi korak pretpostavlja da su prvobitni iznos namirenja i neuspjela naplata posebno utvrđeni.

Obračun zato treba imati dvije tabele. Prva prikazuje prvobitni manjak i obaveze raspoređene među ortacima. Druga bilježi iznos koji se od jednog ortaka ne može naplatiti i njegovu dalju raspodjelu među preostalim ortacima kao gubitak. Osnov potraživanja, dospijeće, zahtjevi za plaćanje i dokazi o naplativosti treba da budu uz obračun.

Kašnjenje u plaćanju samo po sebi ne znači da iznos nije naplativ. Prije drugog koraka raspodjele spis likvidacije treba pokazati stvarnu naplativost i do sada preduzete mjere.

Završni obračun i spis likvidacije

Pouzdana provjera obuhvata društveni ugovor sa dodacima, stanje u registru, zaključni bilans, račune ortaka i spisak dugova društva. Uz njih treba sačuvati zadržane iznose, dokaze o plaćanju, obračun raspodjele, prigovore i zapisnike likvidatora.

Svaka stavka treba odgovoriti na jedno od četiri pitanja: da li je dug društva, potraživanje ortaka, obaveza iz društvenog odnosa ili rezerva za kasniju likvidaciju? Ova klasifikacija sprečava da se vanjsko potraživanje, interno knjiženje i stvarna isplata spoje u jednu stavku računa.

Za opštu provjeru ugovora koristite pregled provjere društvenog ugovora. Kontrolna lista za otpremninu i izlazak pomaže pri sastavljanju dokumentacije. Osnovni pojam objašnjava pojmovnik.

Razlika prema redovnom poslovanju

§ 155 UGB primjenjuje se na raspodjelu imovine društva u likvidaciji. Odredba objašnjava kako se nakon zaključnog bilansa interno namiruje manjak kod potraživanja ortaka i kako se dalje raspoređuje iznos koji se od jednog ortaka ne može naplatiti.

Pravilo ne stvara opštu obavezu finansiranja redovnog poslovanja. Takođe ne zamjenjuje provjeru razloga prestanka, imenovanja likvidatora, plaćanja vanjskih povjerilaca ili posebnih ugovornih klauzula. Za konkretan obračun zajedno treba pregledati stanje prestanka, dokumente likvidacije i cjelokupno knjigovodstvo.

Službeni tekst § 155 UGB dostupan je u Informacionom sistemu prava Republike Austrije. Mjerodavni su važeći zakonski tekst i aktuelni zaključni bilans.

Česta pitanja o manjku potraživanja u OG